Dohodovne nejednakosti i redistributivne preferencije u Hrvatskoj i zemljama EU-a: makroanaliza

Sažetak

U radu se analizira veza između dohodovnih nejednakosti i redistributivnih preferencija. Glavni su ciljevi rada: utvrditi u kojoj su mjeri stvarne dohodovne nejednakosti povezane s redistributivnim preferencijama, koji su korelati redistributivnih
preferencija na makrorazini te koje mehanizme redistribucije
preferiraju građani u zemljama EU-a. Kao izvori podataka o redistributivnim preferencijama korišteni su agregirani podaci iz dvaju specijalnih istraživanja Eurobarometra (2010. i 2018.), dok su makrostatistički pokazatelji uzeti iz Eurostatove baze podataka. U radu su korištene bivarijatne korelacijske analize,
linearna regresija i klaster analiza. Opći je nalaz da su visoke redistributivne preferencije prisutne u gotovo svim zemljama EU-a. Izgleda da rast dohodovnih nejednakosti nije ključni čimbenik visoke razine redistributivnih preferencija, već je to percepcija dohodovnih nejednakosti i osjetljivost građana na ekonomske nejednakosti. Građani u zemljama EU-a često pogrešno percipiraju razinu nejednakosti u društvu i svoje mjesto na dohodovnoj ljestvici. Ispitanici iz postsocijalističkih zemalja imaju veću »averziju« prema dohodovnim nejednakostima i žele veću ulogu države u redistribuciji i društvenom životu. Stanovnici EU-a podržavaju sve ključne mehanizme dohodovne redistribucije (porezi, obrazovanje, socijalna zaštita i minimalna plaća), ali najveću potporu daju poreznom sustavu i progresivnom oporezivanju bogatijih, dok je najviše dilema vezano za potpuno besplatno obrazovanje.