Privredni rast i sastav proračuna: utjecaj potrošnje na socijalnu zaštitu u privredama Centralne i Istočne Europe

Sažetak

Ovaj rad bavi se ispitivanjem odnosa između strukture budžetske potrošnje i privrednog rasta, s posebnim fokusom na izdvajanja za socijalnu zaštitu u državama Centralne i Istočne Europe (CIE). Odsustvo suglasja u znanstvenoj zajednici o direktnim i/ili indirektnim ekonomskim efektima socijalne zaštite na privredni rast potaklo je primjenu metodološkog okvira zasnovanog na modelu Autoregressive Distributed Lag (ARDL), uz korištenje procjene Pooled Mean Group (PMG), kako bi se analiziralo kratkoročne i dugoročne efekte u panelu od 11 država CIE za period 2000.–2022. Rezultati modeliranja pokazuju da kako u kratkom, tako i u dugom roku, izdvajanja za socijalnu zaštitu značajno pozitivno doprinose BDP-u država CIE. Ključni mehanizmi preko kojih se prelijeva pozitivan utjecaj su rast agregatne potražnje, smanjenje nejednakosti i jačanje produktivnosti kroz veća ulaganja u ljudski kapital. Specifičnost analiziranih tranzicijskih država i demografski izazovi ukazuju na to da su socijalni transferi dominantno igrali ulogu stabilizacijskih faktora. S obzirom na ograničen broj studija koje razmatraju funkcionalnu kompoziciju javne potrošnje u post-tranzicijskim europskim privredama, ovo istraživanje
donosi nove empirijske uvide u ulogu socijalne potrošnje u strategijama rasta. Preporuke za javne politike idu u pravcu osiguravanja održivog sustava javnih financija, uz fokus na
produktivnoj socijalnoj zaštiti koja je usklađena s potrebama tržišta rada.