Politika skrbi u Sloveniji: različiti trendovi i usklađeni stavovi

Sažetak

Slovenija pruža dobre argumente za analizu politike skrbi jer je obilježava izrazita dihotomija u području skrbi. Stoga je teško smjestiti Sloveniju u kontinuum režima skrbi koji se proteže od defamilijaliziranog do familijaliziranog, gdje je skrb za djecu izrazito defamilijalizirana, a skrb za starije osobe izrazito familijalizirana. Mjere skrbi za djecu u zemlji oslanjaju se na povijesno dobro razvijeni sustav javne skrbi za djecu i izdašne
politike o dopustu, zajedno s dobro razvijenim sustavom socijalne zaštite usmjerenom na obitelji. Te su mjere zadržane i, u nekim slučajevima, proširene, no uslijed ekonomske krize iz 2009. godine uvedene su određene mjere štednje. S druge strane, politike skrbi za starije osobe počele su se razvijati kasnije i nakon početnog rasta relativno su stagnirale
(posebice sustav socijalne usluge pomoći u kući). Sveobuhvatni sustav dugoročne skrbi tek se treba razviti i postati tema kontinuiranih političkih debata. Nadalje, za razliku od skrbi za djecu, u ovom se sektoru može uočiti povećana uloga privatnih aktera. U radu raspravljamo o razvitku tih politika skrbi u Sloveniji u odnosu na ulogu relevantnih aktera (država, obitelj, privatni akteri), s naglaskom na stavove ljudi o skrbi na temelju podataka prikupljenih u sklopu inovativne metode demokratskih foruma. Rad ukazuje na to da dihotomija politika skrbi, kao i različiti noviji trendovi u obiteljskim politikama za djecu i u skrbi za starije osobe, nisu prisutni u stavovima ljudi i u njihovim preferencijama za uvođenje takvih politika.